Zašto je uopšte došlo do novih pravila?
Suštinski problem nastao je nakon preciziranja definicije električnog bicikla vrste K3.Godinama su na tržištu postojali veoma različiti proizvodi koji su svi prodavani pod nazivom „električni bicikl“. Neki su predstavljali klasične bicikle sa elektromotorom koji samo pomaže prilikom pedaliranja, dok su drugi mogli potpuno samostalno da se kreću pomoću elektromotora, imali ručicu ili taster gasa, veću snagu ili znatno veću brzinu.Sa stanovišta propisa to nisu ista vozila.Izmenjeni Pravilnik sada preciznije određuje kada električni bicikl zaista ostaje bicikl vrste K3, a kada njegove karakteristike upućuju na moped ili motocikl.Problem je bio što veliki broj ranije prodatih vozila nije imao dokumentaciju niti identifikacione podatke potrebne za redovnu registraciju kao moped ili motocikl.Uredba je zato trebalo da omogući utvrđivanje njihovih stvarnih tehničkih karakteristika i odgovarajuće vrste vozila.Šta je promenjeno između Uredbe 78/2026 i Uredbe 79/2026?
Najvažnija razlika je mnogo veći obuhvat novog propisa.| Pitanje | Prvobitna Uredba 78/2026 | Nova Uredba 79/2026 |
|---|---|---|
| Obuhvat vozila | Uži - dvotočkaši sa elektromotorom, pedalama i mestom za sedenje. | Širi - električni bicikli, električni trotineti, vozila sa pedalama i pomoćnim elektromotornim pogonom i druga slična vozila prema stvarnim karakteristikama. |
| Presečni datum | 27. jun 2026. | Za prelazni režim relevantan je dan stupanja nove Uredbe na snagu - 29. avgust 2026. |
| Trgovački naziv | Fokus je bio na određenoj konstrukciji vozila. | Naziv i deklaracija proizvoda nisu presudni - gledaju se stvarne konstrukcijske i tehničke karakteristike. |
| Buduća prodaja | Težište na rešavanju ranije postojećih vozila. | Uređuje se i utvrđivanje karakteristika vozila pre njihovog stavljanja na tržište Srbije. |

Trgovački naziv „električni bicikl“ više nije dovoljan
Jedna od najvažnijih poruka nove Uredbe jeste da se vozilo posmatra prema stvarnim konstrukcijskim i tehničkim karakteristikama.To praktično znači da nije odlučujuće:- šta piše u nazivu proizvoda;
- kako je vozilo oglašeno;
- da li ga prodavac naziva „e-bike“, „električni bicikl“ ili „skuter“;
- pod kojom je komercijalnom oznakom prodato;
- kako ga vlasnik lično doživljava.
Kada električni bicikl ostaje K3 bicikl?
Prema važećem Pravilniku, K3 je bicikl sa najmanje dva točka koji se pokreće snagom vozača preko pedala ili ručica i ima pomoćni elektromotor:- čija najveća trajna nominalna snaga ne prelazi 0,25 kW odnosno 250 W;
- čija je osnovna namena pomoć prilikom ostvarivanja pogona;
- koji se isključuje kada vozač prestane da ostvaruje pogon sopstvenom snagom;
- čija se pomoć postepeno smanjuje i konačno prekida pri brzini od 25 km/h.
Šta znači ručica gasa na električnom biciklu?
Ovo je jedno od najvažnijih praktičnih pitanja.Postojanje ručice ili tastera gasa samo po sebi ne treba posmatrati izolovano, ali način na koji ona funkcioniše može biti presudan za razvrstavanje vozila.Definicija K3 zahteva da elektromotor predstavlja pomoć prilikom pogona koji ostvaruje vozač i da se motor isključi kada vozač prestane da ostvaruje pogon sopstvenom snagom.Zato vozilo koje može normalno da ubrzava i kreće se pomoću elektromotora bez pedaliranja ne ispunjava taj ključni deo K3 definicije.To ipak ne znači da svako takvo vozilo automatski postaje moped.Potrebno je pogledati i njegovu snagu i konstruktivnu brzinu.Kada električni dvotočkaš postaje moped?
Vrsta L1 – moped obuhvata dvotočkaš:- čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 45 km/h;
- čija najveća stalna nominalna snaga elektromotora ne prelazi 4 kW;
- a koji nije vozilo vrste K3.
Kada električni dvotočkaš postaje motocikl?
Granica je takođe jasno određena.Dvotočkaš vrste L3 – motocikl jeste vozilo:- čija najveća konstruktivna brzina prelazi 45 km/h, ili
- čija najveća stalna nominalna snaga elektromotora prelazi 4 kW.
Jednostavna tabela: bicikl, moped ili motocikl?
| Karakteristike | Moguća vrsta | Registracija |
|---|---|---|
| Do 250 W, motor samo pomaže pri pogonu vozača, pomoć prestaje pri 25 km/h | K3 bicikl | Ne registruje se kao motorno vozilo |
| Nije K3, do 45 km/h i do 4 kW | L1 moped | Registruje se |
| Preko 45 km/h ili preko 4 kW | L3 motocikl | Registruje se |
| Dokumentacija i stvarne karakteristike ne mogu pouzdano da se utvrde | Vrsta nije utvrđena | Poseban postupak ne daje osnov za registraciju |
Ovo je pojednostavljen pregled. Konačna vrsta konkretnog vozila utvrđuje se prema njegovim stvarnim tehničkim i konstrukcijskim karakteristikama, a ne samo prema jednom podatku iz tabele.
Šta nova Uredba znači za vozila koja su već u Srbiji?
Za vozila koja su fabrički proizvedena i uvezena u Srbiju ili fabrički sklopljena u Srbiji do stupanja Uredbe 79/2026 na snagu predviđen je poseban prelazni postupak utvrđivanja tehničkih karakteristika.
Na osnovu tog postupka vozilo može biti označeno kao bicikl, moped ili motocikl.
Ako je utvrđeno kao moped ili motocikl, nakon odgovarajuće nalepnice i Uverenja Agencije sledi prvi redovni tehnički pregled i registracija.
Rok za podnošenje zahteva za utvrđivanje tehničkih karakteristika je 1. februar 2027., dok je rok za zahtev za upis vozila u Jedinstveni registar 1. mart 2027.
Kompletan postupak, potrebna dokumentacija, troškovi, nalepnica, tehnički pregled i registracija detaljno su objašnjeni u našem posebnom vodiču Registracija električnih bicikala u Srbiji – rokovi, dokumentacija i postupak.
Najveća promena za budućnost: šta se sme prodavati u Srbiji?
Ovo je deo nove Uredbe koji može imati mnogo dugoročnije posledice od samog prelaznog postupka.
Nova pravila nisu usmerena samo prema vlasniku koji već poseduje sporno vozilo.
Ona uređuju i vozila koja se tek stavljaju na tržište Republike Srbije.
Za vozila obuhvaćena Uredbom potrebno je utvrditi njihove stvarne tehničke karakteristike pre prvog stavljanja u promet na tržištu.
Drugim rečima, ubuduće ne bi trebalo da bude dovoljno da uvoznik ili prodavac jednostavno napiše:
„Električni bicikl – 25 km/h“.
Potrebno je da stvarne karakteristike vozila odgovaraju njegovoj deklarisanoj vrsti i da za to postoji odgovarajuća dokumentacija.
To direktno utiče na:
- proizvođače;
- uvoznike;
- distributere;
- prodavce;
- ali i buduće kupce.
Šta kupac treba da proveri pre kupovine električnog bicikla?
Posle novih pravila kupovina samo na osnovu izgleda, cene i podatka „250 W“ više nije dobar pristup.
Pre kupovine bi trebalo proveriti najmanje sledeće:
- Trajnu nominalnu snagu elektromotora – ne samo maksimalnu ili marketinški navedenu „peak“ snagu.
- Konstruktivnu brzinu vozila – a ne samo trenutno softversko ograničenje.
- Način rada elektromotora – da li samo pomaže dok vozač ostvaruje pogon ili može potpuno samostalno da pokreće vozilo.
- Da li postoji ručica ili taster gasa i šta ta komanda konkretno omogućava.
- Kojoj vrsti vozilo pripada prema dokumentaciji.
- Koju dokumentaciju prodavac daje uz vozilo.
- Da li su tehničke karakteristike vozila zvanično utvrđene kada je to potrebno.
Poseban oprez kod oglasa: oznake poput „250 W“, „e-bike“, „pedelec“, „električni bicikl“ ili „ograničen na 25 km/h“ same po sebi nisu dovoljan dokaz da je vozilo K3 bicikl.
Za bateriju, domet, dokumentaciju, garanciju, servis i kompletnu kontrolnu listu pogledajte naš vodič: Kupovina električnog bicikla u Srbiji – šta proveriti pre nego što platite.
Da li softversko ograničenje brzine rešava problem?
Ne nužno.
Ako je vozilo konstrukcijski napravljeno za veću brzinu ili ima karakteristike drugačije od onih koje zahteva K3, činjenica da je u trenutku prodaje ili pregleda softverski ograničeno ne mora sama po sebi promeniti njegovu stvarnu vrstu.
Kod utvrđivanja statusa ne treba posmatrati samo trenutno podešavanje na displeju, već konstrukciju i dokazive tehničke karakteristike konkretnog modela.
To je posebno važno kod vozila kod kojih se ograničenje brzine lako uklanja kroz meni, aplikaciju ili promenom određenog parametra.
Šta je sa električnim trotinetima?
Ovde je nova Uredba napravila važnu promenu u odnosu na prvobitnu verziju.
Uredba 79/2026 među električnim dvotočkašima izričito navodi i električne trotinete.
To, međutim, ne znači da su postojeća pravila za laka električna vozila prestala da važe niti da svaki trotinet treba registrovati kao moped.
Važeći propisi i dalje definišu lako električno vozilo kao vozilo bez mesta za sedenje, sa trajnom nominalnom snagom do 0,6 kW, konstruktivnom brzinom do 25 km/h i masom praznog vozila do 35 kg.
Zato treba razlikovati pitanje ispitivanja i utvrđivanja tehničkih karakteristika od pitanja pod kojim pravilima određeno vozilo učestvuje u saobraćaju.
Šta je sa biciklima na koje je motor naknadno ugrađen?
Ni nova Uredba ne treba da se tumači kao opšta legalizacija svih kućnih prepravki.
Kod prelaznog postupka Uredba govori o vozilima koja su fabrički proizvedena i uvezena ili fabrički sklopljena u Srbiji.
Klasičan bicikl na koji je vlasnik kasnije samostalno ugradio elektromotor, kontroler, bateriju i komande zato nije automatski obuhvaćen tim pojednostavljenim postupkom.
Za takva vozila mogu biti relevantni drugi postupci koji se odnose na prepravku ili pojedinačno proizvedena vozila, zavisno od konkretnog slučaja i dokumentacije.
Šta ovo znači za prodavce i uvoznike?
Za trgovce je možda najvažnija poruka nove Uredbe da komercijalni naziv proizvoda više ne može da bude jedini osnov za njegovo predstavljanje kupcu.
Ako vozilo po stvarnim karakteristikama pripada mopedima ili motociklima, nije dovoljno da se prodaje kao „električni bicikl“ samo zato što ima pedale ili izgled bicikla.
Prodavci i uvoznici zato treba da imaju pouzdane podatke o:
- vrsti vozila;
- trajnoj nominalnoj snazi;
- konstruktivnoj brzini;
- načinu pogona;
- masama;
- tehničkoj dokumentaciji konkretnog modela.
Za kupca je ovo dobra vest jer bi nova pravila trebalo da smanje mogućnost da neko kupi proizvod kao običan električni bicikl, a naknadno sazna da u saobraćaju zapravo mora da ga koristi kao registrovani moped.
Da li su srpska pravila potpuno drugačija od evropskih?
Ne kada je reč o osnovnoj granici između klasičnog pedelec bicikla i motornog vozila.
U evropskim propisima klasični bicikl sa pomoćnim elektromotorom do 250 W, čija pomoć zavisi od pedaliranja i prestaje do 25 km/h, takođe ima poseban status u odnosu na mopede i motocikle.
Međutim, evropski sistem poznaje dodatne podkategorije L vozila i nacionalna pravila korišćenja mogu da se razlikuju od države do države.
Zato evropske kategorije ne treba automatski preslikavati na svaki konkretan slučaj u Srbiji.
Za vlasnika vozila u Srbiji presudna je vrsta vozila utvrđena prema domaćim važećim propisima.
Najčešća pitanja o novim pravilima za električne bicikle
Koja Uredba sada važi – 78/2026 ili 79/2026?
Važi Uredba objavljena u „Službenom glasniku RS“ 79/2026, koja je stupila na snagu 29. avgusta 2026. godine. Prethodna Uredba 78/2026 više nije osnov za postupanje.
Da li je dovoljno da električni bicikl ima motor od 250 W?
Ne. Za K3 je, pored najveće trajne nominalne snage do 250 W, važan i način rada elektromotora: njegova osnovna namena mora biti pomoć prilikom pogona vozača, mora se isključiti kada vozač prestane da ostvaruje pogon, a pomoć mora prestati pri 25 km/h.
Da li e-bicikl sa gasom mora da se registruje?
Ako pomoću elektromotora može samostalno da se kreće bez pogona vozača, ne ispunjava jedan od ključnih uslova K3 definicije. Zatim se prema snazi, konstruktivnoj brzini i drugim karakteristikama utvrđuje da li pripada mopedima, motociklima ili drugoj odgovarajućoj vrsti.
Da li bicikl od 500 W koji ide samo 25 km/h može biti K3?
Ne ako je 500 W njegova najveća trajna nominalna snaga elektromotora. Za K3 je propisana granica od 0,25 kW odnosno 250 W.
Da li vozilo od 250 W koje ide 40 km/h može biti K3?
Ne ako je 40 km/h njegova stvarna konstruktivna brzina uz pomoć elektromotora. K3 zahteva da se pomoć postepeno smanjuje i konačno prekida pri 25 km/h.
Da li kupovina posle 29. avgusta 2026. znači da mogu kasnije da koristim prelazni postupak?
Ne treba računati na prelazni režim kao način naknadnog rešavanja nepravilno stavljenog vozila na tržište. Za nova vozila su posebno važna pravila o utvrđivanju tehničkih karakteristika pre njihovog prvog stavljanja u promet.
Da li naziv „električni bicikl“ na računu dokazuje da je vozilo bicikl?
Ne. Trgovački naziv, oglas ili deklaracija nisu presudni ako se stvarne konstrukcijske i tehničke karakteristike vozila razlikuju od uslova propisanih za K3 bicikl.
Gde mogu da vidim tačan postupak za vozilo koje već posedujem?
Dokumentacija, rokovi, nalepnica, Uverenje Agencije, tehnički pregled, troškovi i registracija detaljno su opisani u posebnom vodiču Registracija električnih bicikala u Srbiji.
Zaključak
Najvažnija promena koju donosi Uredba 79/2026 nije samo mogućnost da vlasnici određenih ranije proizvedenih i uvezenih električnih dvotočkaša utvrde njihov pravi status.
Mnogo važniji princip za budućnost jeste da se vozilo više ne posmatra prema nazivu pod kojim je prodato, već prema stvarnim konstrukcijskim i tehničkim karakteristikama.
Klasičan K3 električni bicikl ostaje bicikl: pomoćni motor do 250 W pomaže vozaču pri pogonu i pomoć prestaje do 25 km/h.
Dvotočkaš koji ne ispunjava K3 uslove može, zavisno od snage i konstruktivne brzine, pripadati mopedima ili motociklima.
Za sadašnje vlasnike to znači da treba da utvrde stvarni status svog vozila. Za buduće kupce znači da pre kupovine treba da proveravaju tehničke karakteristike i dokumentaciju, a ne samo naziv proizvoda.
Za prodavce i uvoznike nova pravila znače veću odgovornost da se na tržištu vozilo predstavi i dokumentuje u skladu sa onim što ono tehnički zaista jeste.
Izvori
- Uredba o posebnim uslovima za identifikaciju i registraciju vozila sa dva točka sa elektromotorom – „Službeni glasnik RS“ 79/2026.
- Pravilnik o podeli motornih i priključnih vozila i tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju na putevima, sa izmenama do „Sl. glasnika RS“ 54/2026.
- Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima.
- Agencija za bezbednost saobraćaja – Uputstvo za podnošenje zahteva za utvrđivanje tehničkih karakteristika vozila sa dva točka sa elektromotorom.
Poslednje ažuriranje: 8. septembar 2026. Tekst je informativnog karaktera. Kod konkretnog vozila merodavne su njegove stvarne tehničke karakteristike, dokumentacija i postupanje nadležnih organa.











