Električna i hibridna vozila sve češće su izbor građana Srbije koji žele da voze ekološki prihvatljivo, ali i dugoročno ekonomičnije.
Međutim, postavlja se pitanje — da li je je registracija električnih i hibridnih vozila u Srbiji jednostavnija i povoljnija u odnosu na klasične automobile sa SUS motorima?
U nastavku vam donosimo sve što treba da znate pre nego što sednete za volan svog električnog ili hibridnog vozila.
Da li je registracija električnih automobila u Srbiji zaista jeftinija?
Kupovina električnog vozila više nije rezervisana samo za tehnološke entuzijaste. Modeli kao što su BYD električni automobili u Srbiji postaju sve dostupniji, a država pokušava da kroz subvencionu politiku dodatno podstakne njihovu kupovinu.
U tom smislu, važno je znati da registracija električnih vozila može biti jeftinija u poređenju sa klasičnim automobilima.
Jedina prava ušteda ogleda se u visini godišnjeg poreza na upotrebu motornih vozila, koji se u Srbiji obračunava na osnovu zapremine motora. Međutim, električni automobili nemaju SUS motor a sammm time ni zaapreminu pa se porez na upotrebu motornih ne plaća.
Koje su specifičnosti procedure registracije električnih i hibridnih vozila?
Proces registracije električnih i hibridnih vozila u Srbiji u velikoj meri je sličan kao i kod klasičnih automobila, ali postoje određene specifičnosti koje treba uzeti u obzir.
Registracija električnih i hibridnih vozila u Srbiji u osnovi prati standardnu proceduru kao i za vozila sa unutrašnjim sagorevanjem, ali postoje određene specifičnosti koje je važno imati u vidu.
Prvi korak u procesu registracije je tehnički pregled vozila. Za električna i hibridna vozila, tehnički pregled se fokusira na specifične komponente kao što su baterije, elektromotori i sistemi za punjenje. Važno je napomenuti da vozila koja su prepravljena iz konvencionalnih u električna ne mogu biti registrovana, osim ako ne ispunjavaju sve tehničke i zakonske uslove .
Nakon uspešnog tehničkog pregleda, potrebno je prikupiti i priložiti odgovarajuću dokumentaciju. To uključuje dokaz o vlasništvu nad vozilom, što može biti račun, ugovor o kupovini, ugovor o poklonu, pravosnažno rešenje o nasleđivanju ili pravosnažna presuda o utvrđivanju vlasništva. Za vozila iz uvoza, neophodno je priložiti i carinsku dokumentaciju sa dokazom o izmirenim obavezama.
Sledeći korak je pribavljanje polise obaveznog osiguranja od autoodgovornosti. Ova polisa je zakonski obavezna i mora biti važeća u trenutku registracije vozila.
Po završetku svih prethodnih koraka, potrebno je izvršiti uplatu propisanih taksi i naknada za registraciju vozila. Iznosi ovih taksi mogu varirati u zavisnosti od tipa vozila i drugih faktora, pa je preporučljivo informisati se o tačnim iznosima u nadležnoj policijskoj upravi ili ovlašćenom tehničkom pregledu.
Konačno, sa kompletnom dokumentacijom i dokazima o izvršenim uplatama, vlasnik vozila podnosi zahtev za registraciju u nadležnoj policijskoj upravi. Nakon obrade zahteva, izdaju se saobraćajna dozvola, registarske tablice i registraciona nalepnica, čime vozilo postaje legalno registrovano i spremno za učešće u saobraćaju.
I na kraju, za laka električna vozila, kao što su električni trotineti, obavezno je pribavljanje registracione nalepnice koja potvrđuje tehničke karakteristike vozila.
Tačnu cenu registracije električnih i hibridnih vozila možete izračunati ako izaberete električno ili hibridno vozilo u kalkulatoru registracije vozila.
Da li postoje subvencije i dodatne pogodnosti za električna i hibridna vozila?
Jedna od ključnih prednosti kupovine električnih i hibridnih automobila jeste mogućnost dobijanja državnih subvencija, koje se iz godine u godinu redefinišu. U prethodnim ciklusima, subvencije su iznosile i do 5.000 evra za potpuno električna vozila. Za plug-in i blage hibride subvencije su bile nešto niže: 3.500 evra za plug-in hibridna vozila, 2.500 za hibridna vozila i 250 evra za mopede i lake tricikle.
Pravo na subvenciju imaju fizička i pravna lica, ali pod uslovom da vozilo nije starije od određenog datuma. Uslov je i taj da je kupljeno kod ovlašćenog distributera i da podnosilac zahteva nije koristio ovu meru u prethodnoj godini.
Takođe, subvencije se često dodeljuju po principu „ko prvi devojci – njemu devojka“, pa je brzina prijave od presudnog značaja.
Kakva je situacija sa registracijom polovnih električnih i hibridnih vozila?
Najvažnije je da vozilo ima potpunu i verodostojnu dokumentaciju, uključujući potvrdu o poreklu i potvrdu o emisiji štetnih gasova. U slučaju da takvi podaci nedostaju, moguća je komplikacija u postupku registracije. Kod uvoza vozila iz zemalja Evropske unije, postupak je nešto jednostavniji, jer se većina standarda već priznaje na nivou Srbije.
Prilikom uvoza polovnih električnih i hibridnih vozila u Srbiju, primenjuju se carinske stope koje zavise od porekla vozila i postojanja odgovarajuće dokumentacije.
Ako vozilo ima EUR.1 sertifikat, koji dokazuje da je proizvedeno u EU, oslobođeno je plaćanja carine. Međutim, i dalje se plaća porez na dodatu vrednost (PDV) u iznosu od 20% na osnovicu koja uključuje vrednost vozila i troškove transporta.
Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Srbije i Kine, carinske stope su postepeno snižavane. Za nova i polovna električna vozila iz Kine, carinska stopa iznosi 4,5%, dok je za polovna hibridna vozila predviđena carina od 10%. PDV od 20% se takođe primenjuje.
Za vozila koja su uvezena kao polovna, važno je obaviti detaljan tehnički pregled i održavanje automobila u ovlašćenom servisu koji ima iskustva sa EV tehnologijom. Pravilna provera ispravnosti baterije, elektronskih sistema i softverskih ažuriranja može vam uštedeti hiljade evra na duže staze.