Bezbednost i zdravlje na radu nije obaveza rezervisana samo za proizvodna preduzeća, fabrike ili velike sisteme.
Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu („Sl. glasnik RS“, br. 35/2023) primenjuje se na državne organe, privredna društva, druga pravna i fizička lica u svim delatnostima, dok konkretan obim obaveza zavisi od načina organizovanja rada, broja i načina angažovanja zaposlenih, delatnosti poslodavca, radnih mesta, opreme koja se koristi i rizika prisutnih u radnoj sredini.
Zakon je stupio na snagu u maju 2023. godine i doneo je značajne promene u načinu organizovanja bezbednosti i zdravlja na radu, proceni rizika, obuci zaposlenih, stručnim poslovima BZR, evidencijama, pregledima opreme i drugim oblastima.
Poseban značaj za poslodavce imaju i novi podzakonski akti doneti na osnovu Zakona, uključujući propise koji su menjani tokom 2025. i 2026. godine.
Važno: novi rok za usklađivanje Akta o proceni rizika je 1. januar 2027.
Jedna od najvažnijih obaveza poslodavca jeste procena rizika na radnim mestima.
Poslodavac je dužan da donese Akt o proceni rizika u pisanoj formi za sva radna mesta u radnoj sredini i da njime utvrdi način, mere i rokove za otklanjanje ili smanjenje utvrđenih rizika na najmanju moguću meru.
Pravilnik o načinu i postupku procene rizika na radnom mestu i u radnoj sredini menjan je više puta.
Prema trenutno važećem tekstu Pravilnika:
poslodavac je dužan da Akt o proceni rizika usklađen sa novim Pravilnikom donese najkasnije do 1. januara 2027. godine.
Zbog toga poslodavci koji već imaju Akt o proceni rizika treba da provere da li je postojeći dokument usklađen sa važećim propisima.
Postojanje starog Akta samo po sebi ne znači da je obaveza ispunjena.
Ko mora da ima Akt o proceni rizika?
Zakon propisuje obavezu poslodavca da proceni rizike za radna mesta u radnoj sredini.
Akt ne bi trebalo da predstavlja univerzalni obrazac koji je isti za svaku firmu.
Procena mora biti zasnovana na stvarnom stanju kod poslodavca i treba da obuhvati, između ostalog:
- organizaciju rada;
- radna mesta i poslove koji se obavljaju;
- sredstva i opremu za rad;
- radne prostorije i radnu sredinu;
- postojeće opasnosti i štetnosti;
- zaposlene i način njihovog angažovanja;
- preventivne i korektivne mere;
- rokove za sprovođenje utvrđenih mera.
Akt o proceni rizika mora se menjati i dopunjavati kada se pojavi nova opasnost ili štetnost, promeni nivo rizika, uvede novo radno mesto ili nova tehnologija ili se promene uslovi radne sredine.
Nije svaki poslodavac dužan da ima isti paket pravilnika
U praksi se često pojavljuju oglasi ili ponude u kojima se navodi spisak „obaveznih pravilnika koje mora da ima svaka firma“.
Takva formulacija nije pravno precizna.
Postoje obaveze koje se odnose na praktično svakog poslodavca sa zaposlenima, ali postoje i dokumenti čija obaveznost zavisi od broja zaposlenih, delatnosti i drugih okolnosti.
Zbog toga je pre izrade dokumentacije potrebno utvrditi šta je konkretnoj firmi zaista potrebno.
Program i obuka zaposlenih za bezbedan i zdrav rad
Poslodavac je dužan da izvrši obuku zaposlenog za bezbedan i zdrav rad, između ostalog:
- pri zasnivanju radnog odnosa ili drugog radnog angažovanja;
- kod premeštaja na druge poslove;
- kada se uvodi nova tehnologija;
- kada se uvode nova sredstva ili menja oprema za rad;
- kada se promeni radni proces.
Obuka mora biti prilagođena konkretnom radnom mestu i sprovodi se prema programu obuke koji donosi poslodavac.
Program ima opšti i posebni deo, a praktična i teorijska osposobljenost zaposlenog proverava se na radnom mestu.
Periodična obuka zaposlenog na radnom mestu sa povećanim rizikom vrši se najkasnije godinu dana od prethodne obuke, dok se na ostalim radnim mestima periodična obuka vrši najkasnije u roku od tri godine od prethodne obuke.
Uputstva za bezbedan i zdrav rad
Kada priroda posla, oprema ili proces rada to zahtevaju, poslodavac mora zaposlenima obezbediti odgovarajuća uputstva i informacije za bezbedan rad.
Uputstva moraju odgovarati konkretnim sredstvima za rad i rizicima koji postoje kod poslodavca.
Posebna dokumentacija može biti potrebna za mašine, uređaje, opremu, hemijske materije i druge izvore rizika.
Lična zaštitna oprema
Poslodavac je dužan da, u skladu sa Aktom o proceni rizika, zaposlenima obezbedi odgovarajuću ličnu zaštitnu opremu kada je njena upotreba potrebna.
Poslodavac mora da:
- obezbedi odgovarajuću opremu;
- održava je u ispravnom stanju;
- obuči zaposlene za pravilno korišćenje;
- kontroliše njenu primenu;
- vodi propisanu evidenciju o izdatoj ličnoj zaštitnoj opremi.
Obaveza ne znači nužno da svaki poslodavac mora imati poseban dokument koji se zove „Pravilnik o ličnoj zaštitnoj opremi“, već dokumentacija i mere moraju odgovarati stvarnim rizicima i propisima koji se primenjuju na konkretnu delatnost.
Vođenje evidencija iz oblasti BZR
Poslodavci su dužni da vode i čuvaju propisane evidencije iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Važeći Pravilnik predviđa evidencije, između ostalog, o:
- radnim mestima sa povećanim rizikom, zaposlenima koji obavljaju poslove na radnim mestima sa povećanim rizikom, i lekarskim pregledima zaposlenih;
- povredama na radu
- profesionalnim bolestima
- zaposlenima izloženim biološkim štetnostima
- zaposlenima koji su izloženi karcinogenima ili mutagenima, hemijskim materijama i azbestu, kao i o zdravstvenom stanju i izloženosti
- zaposlenima obučenim za bezbedan i zdrav rad, i pravilno korišćenje lične zaštitne opreme
- primeni mera za BZR za delatnosti iz člana 48. zakona o BZR
- izvršenim pregledima i proveri opreme za rad
- pregledima i ispitivanjima električnih i gromobranskih instalacija
- izvršenim ispitivanjima uslova radne sredine
- izdatoj ličnoj zaštitnoj opremi
Propisani obrasci i evidencije moraju se voditi i čuvati u skladu sa važećim pravilnikom.
Prva pomoć
Poslodavac je dužan da organizuje pružanje prve pomoći i obuči odgovarajući broj zaposlenih za pružanje prve pomoći.
Potrebna sredstva i organizacija prve pomoći određuju se uzimajući u obzir:
- procenjene rizike;
- vrstu procesa rada;
- broj zaposlenih;
- broj smena;
- broj odvojenih lokacija;
- učestalost povreda;
Lekarski pregledi – kada su obavezni?
Obaveza zavisi od radnog mesta i drugih zakonom predviđenih okolnosti.
Poslodavac je, između ostalog, dužan da zaposlenom na radnom mestu sa povećanim rizikom obezbedi prethodni pregled pre početka rada i odgovarajuće periodične lekarske preglede.
Prethodni i periodični pregledi propisani su i za zaposlene koji obavljaju noćni rad, u skladu sa zakonom.
Konkretna potreba utvrđuje se prema propisima, Aktu o proceni rizika i oceni nadležne zdravstvene ustanove koja obavlja delatnost medicine rada.
Pregledi i provere opreme za rad
Kada poslodavac koristi opremu za rad koja prema propisima podleže preventivnim i periodičnim pregledima i proverama, dužan je da angažuje pravno lice koje poseduje odgovarajuću licencu.
Isto važi za propisane preglede i ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija i ispitivanja uslova radne sredine.
Organizovanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu
Svaki poslodavac na koga se odnose odgovarajuće odredbe Zakona dužan je da poslove bezbednosti i zdravlja na radu organizuje na način predviđen zakonom.
Međutim, nije tačno da svaki poslodavac mora automatski da angažuje spoljnu BZR firmu.
Način organizovanja zavisi prvenstveno od delatnosti i broja zaposlenih.
Za određene delatnosti Zakon propisuje angažovanje savetnika za bezbednost i zdravlje na radu.
U drugim delatnostima poslove može obavljati saradnik za BZR.
Za određene manje poslodavce u delatnostima koje Zakon posebno navodi postoji mogućnost da poslodavac sam obavlja ove poslove ako ima do 20 zaposlenih i položi propisani stručni ispit.
Ako poslodavac nema odgovarajuće stručno lice među zaposlenima, pod uslovima propisanim Zakonom, može angažovati pravno lice ili preduzetnika sa odgovarajućom licencom.
Zato je pre ugovaranja usluge potrebno proveriti kojoj kategoriji konkretan poslodavac pripada.
Obavezno osiguranje zaposlenih od povreda na radu
Još jedna značajna zakonska obaveza koju poslodavci često previde jeste osiguranje zaposlenih.
Zakon propisuje da je poslodavac dužan da zaposlene osigura za slučaj:
- povreda na radu i
- profesionalnih bolesti,
radi obezbeđivanja naknade štete.
Trošak ovog osiguranja snosi poslodavac.
Ostala interna akta – nisu sva obavezna za svakoga
Pored BZR dokumentacije, poslovanje firme može zahtevati i druge interne akte.
Međutim, njihova obaveznost mora se posmatrati pojedinačno.
Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova
Poslodavac koji ima više od deset zaposlenih ima obavezu donošenja Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji poslova.
Kod poslodavca sa deset ili manje zaposlenih ova obaveza ne postoji na isti način.
Unutrašnje uzbunjivanje
Poslodavac koji ima više od deset zaposlenih dužan je da opštim aktom uredi postupak unutrašnjeg uzbunjivanja.
Obaveze u vezi sa zaštitom uzbunjivača postoje i šire, ali poseban opšti akt iz Zakona vezan je za navedeni broj zaposlenih.
Sprečavanje zlostavljanja na radu
Poslodavac ima obaveze iz Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, uključujući obaveštavanje zaposlenih i sprovođenje mera prevencije i zaštite.
Potrebnu dokumentaciju treba prilagoditi konkretnoj organizaciji.
Zaštita podataka o ličnosti
Svaka firma koja obrađuje podatke o zaposlenima, klijentima ili drugim fizičkim licima mora poštovati Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.
Međutim, nije pravno precizno tvrditi da svaka firma po automatizmu mora imati dokument koji nosi naziv „Pravilnik o zaštiti podataka o ličnosti“.
Potrebna dokumentacija zavisi od vrste i obima obrade podataka, pravnog osnova, rizika obrade i drugih obaveza konkretnog rukovaoca.
Kolike su kazne ako poslodavac nema Akt o proceni rizika?
Zakon predviđa veoma visoke kazne za najteže prekršaje iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Ako poslodavac ne donese Akt o proceni rizika u pisanoj formi za sva radna mesta u radnoj sredini i ne utvrdi odgovarajuće mere i rokove za otklanjanje ili smanjenje rizika, propisana je novčana kazna:
za pravno lice: od 1.500.000 do 2.000.000 RSD
za preduzetnika: od 400.000 do 500.000 RSD
za direktora odnosno drugo odgovorno lice kod poslodavca: od 50.000 do 150.000 RSD
Slične visoke kazne predviđene su i za niz drugih ozbiljnih propusta, kao što su neorganizovanje BZR poslova, neizvršavanje propisane obuke ili nesprovođenje preventivnih mera.
Ovlašćenja inspekcije rada
Inspekcija rada ne kontroliše samo da li određeni dokument fizički postoji.
Predmet kontrole može biti i da li su preventivne mere stvarno sprovedene, da li dokumentacija odgovara radnom procesu, da li su zaposleni obučeni, da li se koristi odgovarajuća zaštitna oprema i da li su otklonjeni identifikovani rizici.
Inspektor rada može rešenjem naložiti sprovođenje potrebnih mera i otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.
Kada postoje zakonom propisani uslovi i neposredna ugroženost bezbednosti zaposlenih, mogu se izricati i mere zabrane rada.
Šta bi poslodavac trebalo da proveri?
Umesto kupovine unapred definisanog „paketa pravilnika“, preporučljivo je prvo uraditi pregled konkretnog poslovanja.
Potrebno je utvrditi:
- koliko zaposlenih i drugih radno angažovanih lica postoji;
- koja je registrovana i stvarna delatnost;
- koja radna mesta postoje;
- da li postoji važeći Akt o proceni rizika;
- da li Akt treba uskladiti sa novim Pravilnikom do 1. januara 2027;
- da li je pravilno organizovano obavljanje poslova BZR;
- da li postoje odgovarajući programi i evidencije;
- da li postoje radna mesta sa povećanim rizikom;
- da li su potrebni lekarski pregledi;
- koja lična zaštitna oprema je potrebna;
- koja oprema za rad podleže pregledima;
- da li je potrebno ispitivanje radne sredine;
- da li su električne i gromobranske instalacije predmet propisanih pregleda;
- da li je organizovana prva pomoć;
- da li su zaposleni osigurani za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti;
- koja druga interna akta su obavezna prema broju zaposlenih i načinu poslovanja.
Tek nakon takve analize može se precizno odrediti dokumentacija koju konkretan poslodavac mora da ima.
Stručna podrška poslodavcima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
Kancelarija za podršku malim i srednjim preduzećima, u saradnji sa ALE HSE DOO Beograd i LENI AUTO DOO Lazarevac, pruža podršku privrednim društvima i preduzetnicima u organizovanju poslova iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i izradi potrebne dokumentacije.
Posebna prednost saradnje je iskustvo u radu sa tehničkim pregledima, auto-servisima, auto-školama i drugim firmama iz automobilskog sektora, ali se usluge pružaju i privrednim subjektima iz drugih delatnosti.
U dosadašnjem radu ostvarena je saradnja sa više od 1.000 privrednih subjekata na teritoriji Republike Srbije.
Usluge iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu
U zavisnosti od zakonskih obaveza i potreba konkretnog poslodavca, usluge mogu obuhvatiti:
✅ izradu i usklađivanje Akta o proceni rizika;
✅ uređivanje prava, obaveza i odgovornosti u oblasti BZR;
✅ izradu Programa obuke za bezbedan i zdrav rad;
✅ organizovanje i sprovođenje obuka zaposlenih i provere osposobljenosti;
✅ izradu odgovarajućih uputstava za bezbedan i zdrav rad;
✅ uređenje dokumentacije u vezi sa ličnom zaštitnom opremom;
✅ vođenje odnosno uspostavljanje propisanih BZR evidencija;
✅ organizovanje lekarskih pregleda kada za njih postoji zakonska obaveza;
✅ saradnju sa medicinom rada;
✅ organizovanje pregleda i provera opreme za rad;
✅ organizovanje ispitivanja uslova radne sredine;
✅ organizovanje pregleda i ispitivanja električnih i gromobranskih instalacija kada je to propisano;
✅ podršku u organizovanju prve pomoći;
✅ praćenje usklađenosti poslovanja sa propisima;
✅ stručnu pomoć tokom inspekcijskog nadzora.
Kako izgleda postupak?
U zavisnosti od vrste usluge, saradnja obuhvata:
✔️ obilazak lokacije;
✔️ upoznavanje sa procesom rada;
✔️ pregled radnih mesta i organizacije poslovanja;
✔️ utvrđivanje zakonskih obaveza konkretnog poslodavca;
✔️ pregled postojeće BZR dokumentacije;
✔️ identifikovanje nedostajućih ili zastarelih dokumenata;
✔️ izradu i usklađivanje potrebne dokumentacije;
✔️ savetovanje o primeni propisanih mera;
✔️ kontinuiranu stručnu podršku.
Cena izrade dokumentacije
Konačna cena zavisi od broja zaposlenih, broja radnih mesta, lokacija, delatnosti, procenjenih rizika i obima potrebne dokumentacije, definitvnu cenu dobijate na sastanku u vašim prostorijama nakon detaljne analize svih parametara koji učestvuju u formiranju cene.
Okvirni rok izrade: 5–7 radnih dana od obilaska lokacije i dostavljanja potrebnih podataka.
Angažovanje stručnog lica za BZR
Za poslodavce kod kojih postoji potreba i zakonska mogućnost angažovanja spoljnog stručnog lica odnosno licenciranog pravnog lica, moguće je organizovati kontinuiranu saradnju.
U zavisnosti od ugovorenog obima poslova, saradnja obuhvata:
✅ praćenje usklađenosti poslovanja;
✅ kontrolu primene mera BZR;
✅ vođenje potrebne dokumentacije i evidencija;
✅ organizovanje obuka;
✅ organizovanje potrebnih pregleda i ispitivanja;
✅ stručne konsultacije;
✅ podršku tokom inspekcijskog nadzora;
✅ praćenje promena propisa;
✅ ažuriranje dokumentacije.
Cena saradnje na mesečnom nivou zavisi od broja zaposlenih, delatnosti, broja lokacija i obima potrebnog angažovanja.
Izrada drugih normativnih akata
Pored dokumentacije iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, moguće je pružiti pomoć u izradi drugih internih akata kada su oni potrebni ili obavezni za konkretnog poslodavca, kao što su:
✅ Pravilnik o radu – kada su ispunjeni uslovi za njegovo donošenje;
✅ Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova – za poslodavce kod kojih postoji zakonska obaveza;
✅ dokumentacija iz oblasti sprečavanja zlostavljanja na radu;
✅ opšti akt o postupku unutrašnjeg uzbunjivanja za poslodavce kod kojih postoji ta obaveza;
✅ odgovarajuća dokumentacija iz oblasti zaštite podataka o ličnosti.
Cena kompleta određenih normativnih akata: 12.000–15.000 RSD bez PDV-a, u zavisnosti od potrebne dokumentacije.
Dokumentacija se može dostaviti u dva primerka, uz besplatnu dostavu Post Express-om.
Ne čekajte inspekcijsku kontrolu da biste proverili dokumentaciju
Cilj bezbednosti i zdravlja na radu nije samo posedovanje dokumenata.
Poslodavac mora biti u stanju da pokaže da je rizike identifikovao, da je zaposlene upoznao i obučio, da primenjuje preventivne mere i da dokumentacija odgovara stvarnom stanju u firmi.
Posebno je važno proveriti postojeće Akte o proceni rizika imajući u vidu rok za usklađivanje sa važećim Pravilnikom – 1. januar 2027. godine.
Ako niste sigurni koje se obaveze odnose upravo na vaše preduzeće ili preduzetničku radnju, preporučljivo je prvo izvršiti analizu postojećeg stanja, a tek nakon toga izraditi ili uskladiti potrebnu dokumentaciju.
Kontakt
Kancelarija za podršku malim i srednjim preduzećima – Beograd/Lazarevac u saradnji sa ALE HSE DOO Beograd i LENI AUTO DOO Lazarevac











